Pitanje do kada se mora iskoristiti stari godišnji odmor jedno je od čestih pitanja zaposlenika, osobito početkom godine kada se provjerava koliko je dana godišnjeg odmora ostalo iz prethodne godine.
Prema hrvatskom Zakonu o radu, neiskorišteni dio godišnjeg odmora pod određenim se uvjetima može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu. Međutim, takav godišnji odmor nije moguće koristiti neograničeno dugo. Za većinu radnika vrijedi osnovno pravilo prema kojem se preneseni, odnosno “stari” godišnji odmor mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
No, postoje i važne iznimke. Posebna pravila vrijede, primjerice, kada godišnji odmor nije iskorišten zbog bolesti, rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta te dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. U određenim situacijama rok može biti drugačiji.
U nastavku detaljno objašnjavamo što se smatra starim godišnjim odmorom, do kada ga treba iskoristiti, kada ga je moguće prenijeti, što se događa ako rok istekne te koja prava imaju radnici koji zbog opravdanih razloga nisu mogli iskoristiti godišnji odmor.
Do kada se mora iskoristiti stari godišnji odmor?
Za većinu radnika osnovno je pravilo jednostavno:
Stari godišnji odmor, odnosno dopušteni neiskorišteni dio godišnjeg odmora iz prethodne godine, mora se iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
Primjerice:
- godišnji odmor za 2025. godinu – preneseni dio u pravilu se koristi do 30. lipnja 2026.
- godišnji odmor za 2026. godinu – preneseni dio u pravilu će se moći koristiti do 30. lipnja 2027.
- godišnji odmor za 2027. godinu – preneseni dio u pravilu će se moći koristiti do 30. lipnja 2028.
Važno je razlikovati godišnji odmor za tekuću godinu od prenesenog godišnjeg odmora iz prethodne godine.
Ako je, primjerice, radniku ostalo pet dana godišnjeg odmora iz 2025. godine, tih pet dana predstavljaju preneseni godišnji odmor koji se, ako su ispunjeni zakonski uvjeti za prijenos, mora iskoristiti do 30. lipnja 2026.
S druge strane, dani godišnjeg odmora koji pripadaju za 2026. godinu koriste se tijekom 2026. godine, prema rasporedu godišnjih odmora koji utvrđuje poslodavac.
Što se smatra “starim godišnjim odmorom”?
Izraz stari godišnji odmor u svakodnevnom se govoru najčešće koristi za dane godišnjeg odmora iz prethodne kalendarske godine koji nisu iskorišteni tijekom godine u kojoj je pravo na njih ostvareno, nego su preneseni u sljedeću godinu.
Primjer:
Radnik je tijekom 2025. godine ostvario pravo na 24 dana godišnjeg odmora. Iskoristio je 18 dana, a šest dana ostalo mu je neiskorišteno.
Ako su ispunjeni uvjeti za prijenos tih dana, šest dana mogu se koristiti tijekom 2026. godine, ali u pravilu najkasnije do 30. lipnja 2026.
Nakon tog datuma ne treba pretpostaviti da se svaki neiskorišteni dan automatski može prenijeti dalje u 2027. godinu. Zakon propisuje pravila o tome koji se dio godišnjeg odmora može prenijeti i u kojim okolnostima.
Može li se cijeli godišnji odmor prenijeti u sljedeću godinu?
Ne uvijek.
Zakon o radu propisuje pravila o korištenju godišnjeg odmora u dijelovima i njegovu prijenosu u sljedeću kalendarsku godinu.
Ako radnik godišnji odmor koristi u dijelovima, tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor u pravilu mora iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna. Radnik i poslodavac mogu se drugačije dogovoriti, pod zakonskim uvjetima.
Zakon također izričito propisuje da radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora koji se odnosi na taj obvezni dio ako mu je bilo omogućeno njegovo korištenje.
Zato nije dovoljno jednostavno reći: “Imam cijeli godišnji odmor pa ću ga prebaciti u sljedeću godinu.”
Prilikom utvrđivanja prava treba gledati:
- koliko dana godišnjeg odmora radnik ukupno ima
- koliko je dana već iskoristio
- je li mu bilo omogućeno korištenje godišnjeg odmora
- postoji li dogovor s poslodavcem
- postoji li neki od zakonom propisanih razloga zbog kojih godišnji odmor nije iskorišten
Što ako radnik ima više od četiri tjedna godišnjeg odmora?
Zakonski minimum godišnjeg odmora za radnika je najmanje četiri tjedna za svaku kalendarsku godinu. Za određene kategorije radnika zakon propisuje najmanje pet tjedana. Poslodavac, kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu mogu predvidjeti i veći broj dana godišnjeg odmora.
Ako radnik ima, primjerice, 30 dana godišnjeg odmora, ne znači automatski da može svih 30 dana ostaviti za sljedeću godinu.
Kod prijenosa godišnjeg odmora treba primijeniti pravila Zakona o radu o korištenju godišnjeg odmora u dijelovima i prijenosu neiskorištenog dijela.
Drugim riječima, broj dana godišnjeg odmora koji radnik ima nije jedini kriterij. Važno je i na koji je način godišnji odmor korišten te je li radniku bilo omogućeno njegovo korištenje.
Što se događa ako se stari godišnji odmor ne iskoristi do 30. lipnja?
Uobičajeno pravilo je da se preneseni godišnji odmor mora iskoristiti do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. Stoga radnik ne bi trebao računati na to da će neiskorištene dane automatski moći prenijeti još jednu godinu.
Primjer:
Radnik ima tri dana godišnjeg odmora iz 2025. godine. Ti dani su preneseni u 2026. godinu.
Rok za njihovo korištenje u redovnoj situaciji je 30. lipnja 2026.
Ako ih radnik ne iskoristi do tog roka, potrebno je utvrditi postoji li neka od zakonskih iznimki. Posebice treba provjeriti je li razlog nekorištenja bila bolest, rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust ili drugi zakonom navedeni razlog.
Zato nije preporučljivo automatski zaključiti da su dani godišnjeg odmora u svakom slučaju “propali” 1. srpnja. Prvo treba utvrditi zašto godišnji odmor nije iskorišten i o kojoj se situaciji radi.
Prenosi li se godišnji odmor zbog bolovanja?
Da, Zakon o radu posebno uređuje situacije u kojima godišnji odmor nije iskorišten ili je prekinut zbog bolesti.
Ako godišnji odmor nije iskorišten ili je prekinut zbog bolesti, radnik ga ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
To znači da bolest može utjecati na mogućnost korištenja godišnjeg odmora i njegov prijenos, ali treba razlikovati konkretne okolnosti i rokove.
Posebno je važno voditi računa o tome kada je radnik bio na bolovanju, kada se vratio na posao i je li godišnji odmor bio započet pa prekinut ili uopće nije korišten.
Što ako radnik ode na rodiljni ili roditeljski dopust?
Za radnike koji koriste prava povezana s roditeljstvom vrijede posebna pravila.
Zakon o radu predviđa mogućnost korištenja neiskorištenog ili prekinutog godišnjeg odmora nakon povratka na rad u situacijama povezanima s:
- rodiljnim dopustom
- roditeljskim dopustom
- posvojiteljskim dopustom
- dopustom radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju
U osnovnom slučaju godišnji odmor koristi se po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
Međutim, postoji važna iznimka.
Ako radnik zbog rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta te dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti godišnji odmor ili mu poslodavac nije omogućio njegovo korištenje do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ga ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.
To je vrlo važna iznimka koju radnici ne bi trebali zanemariti.
Primjer: povratak s roditeljskog dopusta
Zamislimo da je radnik ostvario godišnji odmor za 2025. godinu, ali ga zbog korištenja roditeljskog dopusta nije mogao iskoristiti.
Ako se na posao vraća tijekom 2026. godine, treba provjeriti koje se konkretno pravilo primjenjuje i je li riječ o situaciji iz zakonske iznimke.
Ako su ispunjeni uvjeti iz Zakona o radu, godišnji odmor može se koristiti i nakon 30. lipnja, odnosno do kraja kalendarske godine u kojoj se radnik vratio na posao.
Zbog toga radnici koji se vraćaju s rodiljnog ili roditeljskog dopusta trebaju posebno provjeriti stanje svog godišnjeg odmora i ne primjenjivati automatski opće pravilo o roku 30. lipnja.
Može li poslodavac odrediti kada će se koristiti stari godišnji odmor?
Korištenje godišnjeg odmora nije isključivo stvar osobne odluke radnika.
Prema Zakonu o radu, raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, pri čemu mora uzeti u obzir potrebe organizacije rada i mogućnosti za odmor koje su radnicima na raspolaganju. Raspored se utvrđuje u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Poslodavac pritom mora radnika najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja.
To je posebno važno kada se približava rok za korištenje starog godišnjeg odmora.
Ako radniku, primjerice, ostane nekoliko dana prenesenog godišnjeg odmora, potrebno je organizirati njegovo korištenje tako da se poštuju zakonski rokovi i pravila rasporeda godišnjeg odmora.
Ima li radnik pravo sam odabrati jedan dan godišnjeg odmora?
Da.
Zakon o radu daje radniku pravo da jedan dan godišnjeg odmora koristi kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegova korištenja, osim ako postoje posebno opravdani razlozi na strani poslodavca koji to onemogućuju.
Ovo pravo može biti posebno praktično kada radniku iz prethodne godine ostane samo jedan dan godišnjeg odmora.
Ipak, treba razlikovati pravo radnika na jedan dan godišnjeg odmora od općeg određivanja rasporeda godišnjih odmora. Za veći broj dana godišnjeg odmora primjenjuju se pravila o rasporedu i korištenju godišnjeg odmora.
Može li se radnik odreći starog godišnjeg odmora?
Ne.
Pravo na godišnji odmor je zakonsko pravo radnika i sporazum kojim bi se radnik odrekao prava na godišnji odmor nije valjan.
Jednako tako, nije dopušteno jednostavno dogovoriti isplatu novca umjesto korištenja godišnjeg odmora dok radni odnos traje. Zakon izričito propisuje ništetnost sporazuma o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
To znači da poslodavac i radnik ne mogu jednostavno zaključiti: “Neću koristiti godišnji odmor, nego će mi poslodavac isplatiti novac.”
Što ako radni odnos prestaje, a radnik ima neiskorišteni godišnji odmor?
Ovdje vrijedi posebno pravilo.
Ako radni odnos prestane, a radnik nije iskoristio pripadajući godišnji odmor, poslodavac je dužan isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Naknada se određuje razmjerno broju neiskorištenih dana godišnjeg odmora.
Primjerice, ako radniku prestaje radni odnos, a na dan prestanka ima pravo na određeni broj neiskorištenih dana godišnjeg odmora, pitanje korištenja tih dana rješava se u okviru prestanka radnog odnosa, a za neiskorištene dane može nastati obveza isplate odgovarajuće naknade.
Važno je, međutim, utvrditi točan broj dana na koje radnik ima pravo u trenutku prestanka radnog odnosa.
Koliko godišnjeg odmora radnik mora imati?
Prema općem pravilu Zakona o radu, radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna. Za maloljetne radnike i radnike koji rade na određenim poslovima na kojima nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu propisano je najmanje pet tjedana.
Konkretan broj dana godišnjeg odmora može biti veći od zakonskog minimuma.
Na trajanje godišnjeg odmora mogu utjecati, primjerice:
- kolektivni ugovor
- pravilnik o radu
- ugovor o radu
- posebni propisi
- uvjeti rada
- radni staž
- socijalne okolnosti
- drugi kriteriji koji su uređeni kod konkretnog poslodavca
Zbog toga odgovor na pitanje “koliko dana godišnjeg odmora imam?” nije uvijek isti za sve radnike.
Što ako se radnik zaposli tijekom godine?
Radnik koji ne ispuni uvjet za stjecanje prava na puni godišnji odmor može imati pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.
Prema službenim informacijama o radnom zakonodavstvu, razmjerni dio godišnjeg odmora utvrđuje se u trajanju od jedne dvanaestine punog godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa u relevantnim situacijama.
I kod razmjernog dijela godišnjeg odmora moguća su pravila o prijenosu u sljedeću kalendarsku godinu.
Zakon izrijekom predviđa da radnik koji je ostvario pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju kraćem od dijela godišnjeg odmora iz članka 83. Zakona o radu može taj dio prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
Može li se stari godišnji koristiti nakon 30. lipnja?
U redovnoj situaciji – ne kao opće pravilo.
Nakon 30. lipnja treba utvrditi postoji li posebna zakonska osnova koja omogućuje korištenje godišnjeg odmora i nakon tog datuma.
Najvažnije iznimke povezane su s korištenjem prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. Zakon za određene takve situacije omogućuje korištenje godišnjeg odmora do kraja kalendarske godine u kojoj se radnik vratio na rad.
Što radnik treba napraviti ako mu se približava rok za stari godišnji?
Ako imate stare dane godišnjeg odmora, najbolje je pravodobno provjeriti evidenciju kod poslodavca.
Preporučuje se:
1. Provjeriti koliko dana je ostalo
Provjerite evidenciju godišnjeg odmora i utvrdite koliko dana pripada prethodnoj, a koliko tekućoj godini.
2. Provjeriti iz koje godine potječu dani
Nije isto radi li se o godišnjem odmoru iz 2025. ili 2026. godine.
Godina u kojoj je pravo na godišnji odmor ostvareno važna je za određivanje roka korištenja.
3. Provjeriti je li prijenos dopušten
Nisu svi neiskorišteni dani automatski prenosivi bez ograničenja.
Treba primijeniti pravila Zakona o radu i eventualno povoljnija pravila iz kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu.
4. Pravodobno dogovoriti korištenje
Ako se približava 30. lipnja, ne treba čekati posljednji trenutak.
Radnik i poslodavac trebaju pravodobno organizirati korištenje prenesenog godišnjeg odmora.
5. Ako postoji posebna okolnost, provjeriti iznimku
Bolest, rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te određeni drugi zakonski razlozi mogu utjecati na rok korištenja.
Može li pravilnik o radu ili kolektivni ugovor odrediti povoljnija prava?
Da, u radnim odnosima mogu postojati pravila koja su za radnika povoljnija od zakonskog minimuma.
Zakon o radu predviđa da se raspored i određena pitanja korištenja godišnjeg odmora uređuju i u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Zbog toga radnik prije konačnog zaključka treba provjeriti postoji li kod njegova poslodavca:
- kolektivni ugovor
- pravilnik o radu
- ugovor o radu
- drugi interni akt koji uređuje godišnje odmore
Posebno je važno to kod djelatnosti u kojima se primjenjuju kolektivni ugovori s posebnim pravilima.
Najčešća pitanja
Do kada se mora iskoristiti stari godišnji odmor?
U pravilu se dopušteni preneseni godišnji odmor iz prethodne godine mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
Mogu li godišnji odmor iz 2025. koristiti u 2026.?
Da, pod uvjetima propisanima Zakonom o radu. Dopušteni preneseni dio godišnjeg odmora iz 2025. godine u pravilu se može koristiti do 30. lipnja 2026.
Mogu li stari godišnji koristiti nakon 30. lipnja?
Preneseni godišnji odmor mora se iskoristiti do 30. lipnja, ali postoje zakonske iznimke, osobito u određenim situacijama povezanima s bolešću i roditeljskim pravima.
Prenosi li se cijeli godišnji odmor u sljedeću godinu?
Ne nužno. Zakon propisuje posebna pravila o tome koji se dio godišnjeg odmora može prenijeti. Posebno je važno pravilo o korištenju najmanje dva tjedna tijekom godine za koju se godišnji odmor ostvaruje, uz mogućnost drukčijeg dogovora pod zakonskim uvjetima.
Može li mi poslodavac isplatiti novac umjesto godišnjeg odmora?
Dok radni odnos traje, nije dopušten sporazum kojim se radnik odriče prava na godišnji odmor ili kojim se godišnji odmor zamjenjuje novčanom naknadom. Kod prestanka radnog odnosa, međutim, za neiskorišteni godišnji odmor može nastati obveza isplate naknade.
Koliko godišnjeg odmora minimalno pripada radniku?
Opće je pravilo najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora za svaku kalendarsku godinu. Za određene kategorije radnika zakon propisuje najmanje pet tjedana.
Zaključak: do kada se mora iskoristiti stari godišnji odmor?
Za većinu radnika najvažnije je zapamtiti jedno pravilo:
Stari, odnosno dopušteni preneseni godišnji odmor iz prethodne godine u pravilu se mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
Međutim, pravilo nije potpuno jednako za svaku situaciju. Na rok korištenja mogu utjecati način korištenja godišnjeg odmora, je li radniku bilo omogućeno njegovo korištenje, bolest, rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust te druge okolnosti propisane Zakonom o radu.
Zato je prije zaključka da je određeni broj dana godišnjeg odmora “propao” potrebno provjeriti iz koje godine dani potječu, zašto nisu iskorišteni i koja se pravila primjenjuju na konkretnog radnika.
Za točan obračun prava u konkretnom slučaju korisno je provjeriti i ugovor o radu, pravilnik o radu, primjenjivi kolektivni ugovor te službenu evidenciju godišnjeg odmora.
Tražite potpuno opremljen uredski prostor, konferencijsku salu za najam ili virtualni ured?