Fiskalizacija 2026. godine donosi jednu od najvećih promjena u načinu izdavanja, zaprimanja i evidentiranja računa u Hrvatskoj. Uvođenjem novog Zakona o fiskalizaciji i Fiskalizacije 2.0, sustav fiskalizacije više nije usmjeren samo na račune u krajnjoj potrošnji, već obuhvaća i elektroničke račune, njihovu razmjenu, fiskalizaciju, eIzvještavanje te digitalizaciju poslovnih procesa.
Posebno važna novost je širenje obveze izdavanja i zaprimanja eRačuna, kao i povezivanje eRačuna s fiskalizacijom. Za velik broj poduzetnika to znači promjenu dosadašnjeg načina rada, prilagodbu računovodstvenih i poslovnih programa te veću razinu automatizacije poslovanja.
Novi Zakon o fiskalizaciji objavljen je u Narodnim novinama 13. lipnja 2025., a najveći dio odredbi povezanih s eRačunima i Fiskalizacijom 2.0 primjenjuje se od 1. siječnja 2026. godine.
U nastavku donosimo detaljan pregled najvažnijih novosti u fiskalizaciji, objašnjenje obveza poduzetnika te praktične informacije o tome što promjene znače za poslovanje.
Što je Fiskalizacija 2.0?
Fiskalizacija 2.0 predstavlja novu fazu digitalizacije poreznog sustava u Hrvatskoj. Za razliku od dosadašnjeg sustava, koji je prvenstveno bio povezan s fiskalizacijom računa u krajnjoj potrošnji, novi sustav obuhvaća širi spektar poslovnih transakcija.
Novi Zakon o fiskalizaciji uređuje:
- fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji
- izdavanje eRačuna
- zaprimanje eRačuna
- fiskalizaciju eRačuna
- eIzvještavanje
- razmjenu podataka između poreznih obveznika i Porezne uprave
- korištenje informacijskih posrednika
- identifikaciju primatelja eRačuna
- povezivanje stavki eRačuna s KPD klasifikacijom
- digitalnu pohranu i čuvanje eRačuna
Drugim riječima, fiskalizacija više nije samo proces slanja podataka o izdanom računu Poreznoj upravi. Ona postaje dio šireg digitalnog sustava koji prati poslovnu transakciju kroz različite faze.
Zakon definira fiskalizaciju eRačuna kao postupak kojim se u Sustav za fiskalizaciju dostavljaju propisani podaci iz eRačuna, pri čemu se fiskalizacija odnosi i na izdavanje i na zaprimanje eRačuna.
Koje su najvažnije novosti u fiskalizaciji?
Najvažnije promjene koje poduzetnici trebaju imati na umu mogu se sažeti u nekoliko ključnih područja:
- eRačun postaje središnji element poslovanja
- fiskalizira se izdavanje i zaprimanje eRačuna
- uvodi se eIzvještavanje
- stavke eRačuna moraju se povezivati s KPD oznakama
- uvode se pristupne točke i informacijski posrednici
- Porezna uprava dobiva strukturirane podatke o poslovnim transakcijama
- uvodi se FiskAplikacija
- poduzetnicima koji nisu u sustavu PDV-a omogućuje se korištenje MIKROeRAČUN-a
- mijenjaju se pravila i procedure vezane uz račune u krajnjoj potrošnji
- potrebna je prilagodba računovodstvenih i poslovnih softvera
Ove promjene nisu samo administrativne prirode. One utječu na način na koji poduzetnici izdaju račune, primaju račune, vode evidencije, komuniciraju s računovodstvom i upravljaju poslovnim procesima.
Novi Zakon o fiskalizaciji
Temelj cijele reforme predstavlja novi Zakon o fiskalizaciji, objavljen u Narodnim novinama broj 89/2025.
Zakon je stupio na snagu 1. rujna 2025., dok je niz ključnih odredbi vezanih uz eRačune, fiskalizaciju eRačuna i eIzvještavanje stupio na snagu 1. siječnja 2026. godine. Za dio obveza povezanih s MIKROeRAČUN aplikacijom predviđena je dodatna faza primjene od 1. siječnja 2027.
To znači da 2026. godina predstavlja ključnu prijelomnu točku u digitalizaciji poslovanja hrvatskih poduzetnika.
Što je eRačun?
Jedna od najvažnijih novosti u novom sustavu jest šira primjena eRačuna.
Važno je naglasiti da eRačun nije isto što i PDF račun poslan e-mailom.
Prema Zakonu o fiskalizaciji, eRačun je račun izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku koji omogućuje njegovu automatsku i elektroničku obradu. eRačun mora biti usklađen s odgovarajućom EU normom.
To u praksi znači da klasični PDF dokument poslan elektroničkom poštom sam po sebi nije ono što zakon podrazumijeva pod eRačunom.
Pravi eRačun mora omogućiti strojnu obradu podataka.
Primjerice, poslovni ili računovodstveni program može automatski preuzeti:
- podatke o izdavatelju
- podatke o primatelju
- broj računa
- datum izdavanja
- stavke računa
- količine
- cijene
- porezne stope
- iznose PDV-a
- ukupni iznos
- podatke potrebne za fiskalizaciju
- KPD oznake i druge propisane podatke
Upravo zbog toga eRačun predstavlja mnogo više od digitalne verzije papirnatog računa.
Tko mora izdavati eRačune?
Novi sustav obuhvaća različite kategorije poreznih obveznika.
Zakon propisuje obvezu izdavanja eRačuna za određene porezne obveznike sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Hrvatskoj.
Obveza se odnosi na:
- porezne obveznike upisane u registar obveznika PDV-a
- određene obveznike poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji nisu u sustavu PDV-a
- određene obveznike poreza na dobit koji nisu u sustavu PDV-a
- tijela državne uprave
- jedinice lokalne i područne odnosno regionalne samouprave
- određene proračunske i izvanproračunske korisnike
Za tuzemne transakcije prema obveznicima eRačuna potrebno je primjenjivati pravila propisana Zakonom.
Međutim, važno je razlikovati pojedine kategorije obveznika i faze primjene zakona.
Zato se poduzetnicima preporučuje provjeriti svoju konkretnu poreznu situaciju i obveze prije uvođenja ili promjene poslovnog sustava.
Fiskalizacija više nije samo izdavanje računa
Jedna od najvećih promjena jest činjenica da se fiskalizacija eRačuna ne odnosi samo na izdavatelja.
Novi sustav uključuje i zaprimanje eRačuna.
Prema Zakonu, primatelj eRačuna dužan je zaprimiti eRačun na propisani način. Osim toga, primatelj ima obvezu provesti fiskalizaciju zaprimljenog eRačuna u propisanom roku.
To znači da poduzetnik više ne treba razmišljati samo o tome:
„Kako ću izdati račun?“
nego i:
„Kako ću zaprimiti, obraditi, evidentirati i fiskalizirati račun koji mi je drugi poduzetnik poslao?“
Upravo zato Fiskalizacija 2.0 zahtijeva promjenu poslovnih procesa u cijeloj organizaciji.
Koji su rokovi za fiskalizaciju eRačuna?
Novi sustav propisuje posebne rokove za fiskalizaciju.
Za izdani eRačun fiskalizacija se provodi u trenutku izdavanja.
Za primljeni eRačun primatelj mora provesti fiskalizaciju najkasnije u roku od pet radnih dana od primitka eRačuna.
Kod samoizdavanja eRačuna propisan je poseban rok, odnosno fiskalizacija se provodi najkasnije pet radnih dana nakon izdavanja eRačuna.
Ovo je važno jer poduzetnik mora imati organiziran proces zaprimanja i obrade računa.
Nije dovoljno samo imati e-mail pretinac u koji dolaze računi.
Potrebno je osigurati da se računi:
- pravilno zaprime
- identificiraju
- obrade
- fiskaliziraju
- evidentiraju
- pohrane
- povežu s računovodstvenim procesima
Što je eIzvještavanje?
Još jedna važna novost u Fiskalizaciji 2.0 je eIzvještavanje.
Radi se o postupku kojim se u Sustav za fiskalizaciju dostavljaju određeni podaci o poslovnim transakcijama, uključujući podatke o određenim isporukama, odbijanju eRačuna i naplati eRačuna.
To je važan korak prema većoj automatizaciji poreznog nadzora.
Porezna uprava tako ne dobiva samo informaciju da je račun izdan, nego se kroz sustav mogu pratiti i određeni podaci povezani s njegovim statusom i naplatom.
Za poduzetnike to znači da je potrebno obratiti dodatnu pozornost na pravilno evidentiranje poslovnih događaja.
Što je FiskAplikacija?
FiskAplikacija predstavlja važan dio novog sustava.
Riječ je o aplikaciji dostupnoj kroz sustav ePorezna, putem koje porezni obveznici mogu upravljati različitim funkcionalnostima povezanim s Fiskalizacijom 2.0.
Prema korisničkim informacijama Porezne uprave, FiskAplikacija omogućuje:
- pregled fiskaliziranih računa
- upravljanje ovlaštenjima
- potvrđivanje ovlaštenja informacijskih posrednika
- pregled podataka iz fiskalizacijskih sustava
- pristup podacima potrebnima za određene porezne procese
Porezna uprava je tijekom 2026. dodatno unaprijedila sustav ovlaštenja, uključujući posebnu kategoriju ovlaštenja „FiskAplikacija“.
Za poduzetnike to znači da treba voditi računa o tome tko u poduzeću ima ovlaštenje za pristup i upravljanje funkcionalnostima fiskalizacije.
Što je informacijski posrednik?
Poduzetnici ne moraju nužno sami razvijati vlastiti sustav za komunikaciju s Poreznom upravom i drugim sustavima.
U procesu razmjene eRačuna mogu koristiti informacijskog posrednika.
Informacijski posrednik omogućuje tehničku razmjenu eRačuna i potrebnih podataka između poslovnog sustava poduzetnika i sustava drugih sudionika.
To može značajno pojednostaviti implementaciju Fiskalizacije 2.0, posebno za mala i srednja poduzeća koja nemaju vlastiti IT odjel.
Pri odabiru informacijskog posrednika poduzetnici bi trebali provjeriti:
- podržava li zakonom propisane formate
- omogućuje li fiskalizaciju eRačuna
- podržava li zaprimanje i izdavanje eRačuna
- omogućuje li eIzvještavanje
- podržava li KPD oznake
- omogućuje li integraciju s računovodstvenim programom
- kako se upravlja ovlaštenjima
- kakva je korisnička podrška
- kako se osigurava arhiviranje podataka
- kakvi su uvjeti korištenja i cijene usluge
Odabir kvalitetnog rješenja može imati velik utjecaj na svakodnevno poslovanje.
KPD oznaka postaje važan dio eRačuna
Jedna od novosti koja može zahtijevati dodatnu pripremu jest korištenje KPD klasifikacije.
KPD označava Klasifikaciju proizvoda po djelatnostima.
Novi Zakon propisuje da se stavka robe ili usluge u eRačunu mora povezati s odgovarajućom klasifikacijskom oznakom iz KPD-a te iskazati šesteroznamenkastom brojčanom oznakom.
Za poduzetnike to znači da treba pregledati šifrarnik proizvoda i usluga.
Ako poduzeće ima nekoliko stotina ili nekoliko tisuća artikala i usluga, ručno uređivanje može biti zahtjevan posao.
Zato je preporučljivo:
- napraviti popis svih proizvoda i usluga
- identificirati odgovarajuće KPD oznake
- povezati oznake s artiklima u poslovnom programu
- provjeriti ispravnost podataka
- testirati izdavanje eRačuna
- uspostaviti proceduru za nove proizvode i usluge
Kvalitetno pripremljen šifrarnik smanjuje mogućnost pogrešaka i olakšava automatizaciju.
Što se mijenja za račune u krajnjoj potrošnji?
Fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji i dalje ostaje važan dio sustava.
Novi Zakon propisuje podatke koje račun mora sadržavati za potrebe fiskalizacije, uključujući vrijeme izdavanja, oznaku operatera, način plaćanja, Jedinstveni identifikator računa, zaštitni kod izdavatelja i QR kod.
Poduzetnici koji posluju s krajnjim potrošačima stoga moraju provjeriti jesu li njihovi programi i blagajne usklađeni s aktualnim pravilima.
Posebnu pozornost treba posvetiti:
- ažuriranju softvera
- pravilnom evidentiranju operatera
- oznakama načina plaćanja
- prijavi poslovnih prostora
- digitalnim certifikatima
- pravilnom radu u slučaju prekida veze
- izdavanju računa putem uređaja
- fiskalizaciji prodaje putem samoposlužnih uređaja gdje je primjenjivo
Je li račun plaćen karticom iznimka od eRačuna?
Ovo je jedno od pitanja koje će mnogi poduzetnici postavljati.
Novi Zakon predviđa određenu iznimku za transakcije koje se plaćaju gotovinom ili karticom, ako je za takvu transakciju izdan račun i proveden postupak fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji.
U takvom slučaju ne izdaje se i ne fiskalizira eRačun.
Ovo je posebno važno za poduzetnike koji istovremeno posluju s građanima i drugim poslovnim subjektima.
Potrebno je jasno razlikovati:
- krajnju potrošnju
- poslovanje između poreznih obveznika
- način plaćanja
- vrstu transakcije
- obvezu izdavanja eRačuna
Što ako primatelj eRačuna nije dostupan?
Novi sustav predviđa i situacije u kojima eRačun nije moguće izdati zbog tehničkih razloga.
Zakon uređuje situaciju u kojoj primateljev identifikator nije dostupan u adresaru metapodatkovnih servisa, odnosno AMS-u.
U takvoj situaciji izdavatelj ne odgovara za neizdavanje eRačuna zbog nedostupnosti identifikatora, a pod određenim uvjetima može se izdati račun u papirnatom obliku te provesti propisano eIzvještavanje.
To pokazuje koliko je važna tehnička dostupnost podataka u novom sustavu.
Što je AMS?
AMS je adresar metapodatkovnih servisa kojim upravlja Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava.
Njegova je funkcija omogućiti pronalaženje odgovarajuće adrese na koju se eRačun treba dostaviti.
Primatelj eRačuna mora prije početka zaprimanja osigurati podatak o identifikatoru putem kojeg se može pronaći krajnja adresa za zaprimanje eRačuna.
U praktičnom smislu, AMS možemo promatrati kao važan dio infrastrukture koja omogućuje da sustavi znaju kamo treba poslati određeni eRačun.
MIKROeRAČUN – rješenje za manje poduzetnike
Jedna od važnijih novosti za manje poduzetnike jest MIKROeRAČUN.
Prema informacijama Porezne uprave, MIKROeRAČUN je besplatna aplikacija namijenjena poreznim obveznicima koji nisu u sustavu PDV-a, a omogućuje izdavanje, zaprimanje i fiskalizaciju eRačuna.
To je posebno značajno za:
- paušalne obrtnike
- male poduzetnike
- određene udruge
- druge obveznike koji nisu u sustavu PDV-a i ispunjavaju propisane uvjete
Prednost ovakvog rješenja jest činjenica da mali poduzetnik za osnovne funkcionalnosti eRačuna ne mora nužno angažirati zasebnog informacijskog posrednika.
Međutim, kod poduzetnika koji imaju složenije poslovanje, veći broj računa ili potrebu za integracijom s računovodstvenim i ERP sustavima, profesionalno integrirano rješenje može biti praktičnije.
Kako Fiskalizacija 2.0 utječe na računovodstvo?
Fiskalizacija 2.0 ne mijenja samo način izdavanja računa.
Mijenja i način na koji računovodstvo upravlja dokumentacijom.
U klasičnom poslovanju račun može doći:
- poštom
- e-mailom
- kao PDF
- putem različitih platformi
- u papirnatom obliku
Kod eRačuna proces postaje strukturiraniji.
Podaci se mogu automatski prenijeti u računovodstveni sustav, čime se smanjuje potreba za ručnim unosom.
To može donijeti značajne prednosti:
- manje ručnog rada
- manje pogrešaka pri unosu
- bržu obradu ulaznih računa
- lakše praćenje statusa računa
- jednostavniju kontrolu dokumentacije
- bolju povezanost računovodstva i prodaje
- kvalitetniju analitiku
No automatizacija funkcionira samo ako su početni podaci ispravni.
Zato je implementacija Fiskalizacije 2.0 ujedno i prilika za poduzetnike da urede svoje interne poslovne procese.
Kako se čuvaju eRačuni?
eRačun nije dokument koji treba samo poslati i zaboraviti.
Potrebno ga je čuvati u skladu sa zakonskim pravilima.
Novi Zakon propisuje da porezni obveznik čuva izdane i zaprimljene eRačune u izvornom obliku šest godina od isteka godine u kojoj su eRačuni izdani, pod uvjetima propisanim Zakonom.
To znači da poduzetnik mora imati pouzdan sustav arhiviranja.
Arhiva treba omogućiti:
- očuvanje izvornog oblika eRačuna
- dostupnost dokumenta
- zaštitu od neovlaštenih izmjena
- jednostavno pronalaženje računa
- sigurnosne kopije
- kontrolu pristupa
Zbog toga elektroničko arhiviranje ne treba promatrati samo kao IT funkciju, već i kao dio računovodstvenog i poreznog sustava poslovanja.
Što Fiskalizacija 2.0 znači za male poduzetnike?
Mali poduzetnici često imaju pitanje:
„Hoće li Fiskalizacija 2.0 biti komplicirana za mene?“
Odgovor ovisi o načinu poslovanja.
Poduzetnik koji izdaje nekoliko računa mjesečno može imati relativno jednostavne potrebe.
S druge strane, poduzetnik koji dnevno izdaje velik broj računa, ima webshop, poslovnice, skladište i više zaposlenika treba puno ozbiljniju integraciju.
Kod malih poduzetnika najvažnije je:
- utvrditi postoji li obveza izdavanja eRačuna
- utvrditi obvezu zaprimanja eRačuna
- provjeriti koristi li se odgovarajući program
- osigurati pristup potrebnim aplikacijama
- urediti KPD oznake
- provjeriti ovlaštenja
- dogovoriti proces s računovodstvom
Najveća pogreška bila bi čekati zadnji trenutak.
Što Fiskalizacija 2.0 znači za srednje i velike tvrtke?
Za veće sustave promjene mogu biti znatno kompleksnije.
Velike tvrtke često imaju:
- ERP sustav
- računovodstveni program
- CRM
- webshop
- skladišni sustav
- više poslovnica
- više korisnika
- različite načine naplate
- velik broj dobavljača
- velik broj kupaca
U takvom okruženju Fiskalizacija 2.0 zahtijeva koordinaciju više sustava.
Posebno je važno provjeriti:
1. ERP integraciju
ERP mora moći generirati eRačun u odgovarajućem strukturiranom formatu.
2. Integraciju s informacijskim posrednikom
Sustav mora omogućiti sigurnu razmjenu eRačuna.
3. Automatsko zaprimanje ulaznih računa
Ulazni eRačuni trebali bi se automatski preuzimati i obrađivati.
4. KPD klasifikaciju
Artikli i usluge trebaju biti pravilno povezani s KPD oznakama.
5. Upravljanje statusima
Potrebno je pratiti je li eRačun:
- izdan
- zaprimljen
- prihvaćen
- odbijen
- naplaćen
- ispravljen
6. Arhiviranje
Potrebno je osigurati dugoročnu dostupnost izvornih eRačuna.
Najčešće pogreške kod uvođenja Fiskalizacije 2.0
Poduzetnici se pri implementaciji često fokusiraju samo na pitanje:
„Koji program trebam kupiti?“
To je pogrešan pristup.
Prije odabira programa potrebno je analizirati poslovni proces.
Najčešće pogreške uključuju:
Pogreška 1: Miješanje PDF računa i eRačuna
PDF poslan e-mailom nije automatski eRačun u smislu novog sustava.
Pogreška 2: Nepostojanje procesa za ulazne eRačune
Poduzetnik može biti spreman za izdavanje, ali ne i za zaprimanje.
Pogreška 3: Neuređen šifrarnik
Ako proizvodi i usluge nemaju ispravno definirane KPD oznake, mogu nastati problemi pri izdavanju eRačuna.
Pogreška 4: Nedovoljno ovlaštenje zaposlenika
Osoba zadužena za račune mora imati odgovarajući pristup sustavima.
Pogreška 5: Oslanjanje na ručni unos
Jedna od glavnih prednosti eRačuna je automatizacija. Ako se podaci ručno prepisuju iz jednog sustava u drugi, gubi se velik dio koristi digitalizacije.
Pogreška 6: Neprovođenje testiranja
Prije produkcijskog rada treba testirati cijeli proces.
Pogreška 7: Zanemarivanje arhive
Elektronički dokumenti moraju biti dostupni i za buduće potrebe.
Kako pripremiti poslovanje za Fiskalizaciju 2.0?
Najbolji pristup je napraviti sustavnu pripremu.
Korak 1: Utvrdite svoje obveze
Najprije odredite jeste li:
- u sustavu PDV-a
- izvan sustava PDV-a
- obveznik fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji
- izdavatelj eRačuna
- primatelj eRačuna
Nemojte pretpostavljati da sve tvrtke i obrti imaju iste obveze.
Korak 2: Analizirajte postojeći softver
Provjerite može li vaš program:
- izdavati eRačune
- zaprimati eRačune
- fiskalizirati eRačune
- komunicirati s informacijskim posrednikom
- podržavati KPD oznake
- evidentirati statuse računa
- provoditi eIzvještavanje
- arhivirati dokumentaciju
Korak 3: Uredite šifrarnik proizvoda i usluga
Ovo je jedan od najvažnijih pripremnih koraka.
Provjerite sve artikle i usluge te ih povežite s odgovarajućim KPD oznakama.
Korak 4: Provjerite podatke kupaca i dobavljača
To uključuje:
- naziv
- adresu
- OIB
- porezni status
- podatke potrebne za razmjenu eRačuna
- identifikatore za zaprimanje eRačuna
Loši matični podaci mogu dovesti do problema u automatiziranoj obradi.
Korak 5: Uredite ovlaštenja
Definirajte tko smije:
- izdavati račune
- zaprimati račune
- upravljati eRačunima
- pristupati FiskAplikaciji
- upravljati ovlaštenjima
- komunicirati s računovodstvom
Korak 6: Testirajte sustav
Prije potpunog prelaska na novi način rada provjerite cijeli proces.
Test treba obuhvatiti:
izdavanje → slanje → fiskalizaciju → zaprimanje → potvrdu → računovodstvo → arhivu
Korak 7: Educirajte zaposlenike
Tehnologija sama po sebi nije dovoljna.
Zaposlenici moraju znati:
- što je eRačun
- kako ga izdati
- kako ga zaprimiti
- što napraviti ako je odbijen
- kome prijaviti grešku
- kako postupiti u slučaju tehničkih problema
Koje su prednosti Fiskalizacije 2.0?
Iako nove obveze predstavljaju dodatnu prilagodbu, digitalizacija može donijeti značajne koristi.
Brža obrada računa
Elektronički račun može se automatski prenijeti u računovodstveni sustav.
Manje ručnog rada
Podaci se ne moraju ponovno unositi.
Manje pogrešaka
Automatski prijenos podataka smanjuje rizik pogrešnog unosa.
Bolja kontrola
Poduzetnik može lakše pratiti status svojih računa.
Brže računovodstvo
Računovođa može dobiti strukturirane podatke bez ručnog prepisivanja.
Bolja evidencija
Digitalna arhiva olakšava pronalaženje dokumenata.
Veća transparentnost
Porezna uprava dobiva kvalitetnije i strukturiranije podatke o poslovnim transakcijama.
Hoće li Fiskalizacija 2.0 smanjiti administraciju?
Dugoročno gledano, jedan od glavnih ciljeva digitalizacije jest upravo smanjenje ručnog administrativnog rada.
Međutim, kratkoročno uvođenje novog sustava može značiti dodatni posao.
Poduzetnik mora:
- prilagoditi softver
- urediti podatke
- odabrati informacijskog posrednika ako ga koristi
- definirati procedure
- educirati zaposlenike
- provesti testiranja
- urediti arhivu
Nakon početne implementacije, automatizacija može značajno smanjiti količinu ručnog rada.
Zato Fiskalizaciju 2.0 treba promatrati kao ulaganje u digitalizaciju poslovanja, a ne samo kao novu poreznu obvezu.
Što ako poduzetnik ne uskladi poslovanje?
Novi Zakon predviđa novčane kazne za različite prekršaje.
Među ozbiljnijim prekršajima nalaze se, između ostalog, neprovođenje fiskalizacije eRačuna u propisanim rokovima te neosiguravanje odgovarajuće softverske i hardverske podrške za razmjenu i fiskalizaciju eRačuna.
Za pravne osobe za određene teže prekršaje propisane su kazne u rasponu od 2.650 do 66.360 eura, uz mogućnost kažnjavanja odgovorne osobe i fizičke osobe obrtnika, ovisno o vrsti prekršaja.
Zbog toga usklađivanje ne treba promatrati kao formalnost.
Neispravan sustav može utjecati na:
- izdavanje računa
- naplatu
- računovodstvo
- porezne evidencije
- odnose s kupcima
- odnose s dobavljačima
Fiskalizacija 2.0 i digitalna transformacija poslovanja
Jedna od važnih karakteristika nove fiskalizacije jest da ona povezuje porezne obveze s digitalnim poslovanjem.
Poduzetnici koji su do sada koristili odvojene sustave za:
- prodaju
- račune
- računovodstvo
- skladište
- naplatu
sada imaju dodatni razlog za njihovu integraciju.
Idealni digitalni proces može izgledati ovako:
narudžba → isporuka → račun → eRačun → fiskalizacija → računovodstvo → naplata → eIzvještavanje → arhiva
Što je više procesa automatizirano, to je manje prostora za ručne pogreške.
Što poduzetnici trebaju napraviti odmah?
Ako još niste analizirali svoje poslovanje u kontekstu Fiskalizacije 2.0, preporučljivo je napraviti sljedeću kontrolnu listu:
Kontrolna lista za Fiskalizaciju 2.0
- Provjeriti porezni status poduzeća
- Utvrditi obvezu izdavanja eRačuna
- Utvrditi obvezu zaprimanja eRačuna
- Provjeriti postojeći računovodstveni program
- Provjeriti kompatibilnost s eRačunom
- Odabrati informacijskog posrednika ako je potreban
- Provjeriti mogućnosti integracije
- Urediti šifrarnik proizvoda i usluga
- Dodijeliti KPD oznake
- Provjeriti podatke kupaca i dobavljača
- Provjeriti ovlaštenja korisnika
- Provjeriti FiskAplikaciju
- Organizirati arhiviranje eRačuna
- Testirati izdavanje eRačuna
- Testirati zaprimanje eRačuna
- Testirati fiskalizaciju
- Educirati zaposlenike
- Dogovoriti procedure s računovodstvom
- Definirati postupanje u slučaju tehničkih poteškoća
Najčešća pitanja o novostima u fiskalizaciji
Kada je počela primjena novog Zakona o fiskalizaciji?
Novi Zakon o fiskalizaciji objavljen je u Narodnim novinama 13. lipnja 2025. i stupio je na snagu 1. rujna 2025., dok je velik dio odredbi povezanih s eRačunima i Fiskalizacijom 2.0 počeo vrijediti 1. siječnja 2026. godine.
Je li PDF račun eRačun?
Ne nužno. eRačun mora biti izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku koji omogućuje automatsku obradu.
Moram li moći primati eRačune?
Ako ste obveznik zaprimanja eRačuna prema Zakonu, morate osigurati mogućnost njihova zaprimanja na propisani način.
Moram li fiskalizirati primljeni eRačun?
Za primljeni eRačun postoji obveza fiskalizacije u roku propisanom Zakonom, u pravilu najkasnije pet radnih dana od primitka.
Što je KPD?
KPD je Klasifikacija proizvoda po djelatnostima. Kod eRačuna potrebno je stavke robe i usluga povezati s odgovarajućim KPD oznakama u skladu sa zakonskim pravilima.
Što je FiskAplikacija?
FiskAplikacija je aplikacija unutar ePorezne koja omogućuje pregled i upravljanje podacima i ovlaštenjima povezanima s Fiskalizacijom 2.0.
Što je MIKROeRAČUN?
MIKROeRAČUN je besplatna aplikacija Porezne uprave namijenjena obveznicima koji nisu u sustavu PDV-a, a omogućuje funkcionalnosti povezane s izdavanjem, zaprimanjem i fiskalizacijom eRačuna.
Koliko dugo treba čuvati eRačune?
Zakon propisuje čuvanje izdanih i zaprimljenih eRačuna u izvornom obliku šest godina od isteka godine u kojoj su izdani, uz uvjete propisane Zakonom.
Što nas očekuje dalje?
Fiskalizacija 2.0 nije jednokratna promjena koja završava instalacijom novog programa.
Radi se o dugoročnom procesu digitalizacije poreznog sustava.
Za poduzetnike to znači da će kvaliteta poslovnih podataka postajati sve važnija.
Podaci o kupcima, dobavljačima, artiklima, uslugama, računima, plaćanjima i poreznim kategorijama moraju biti točni i međusobno povezani.
Posebno je važno da poduzetnici prate službene objave Porezne uprave i aktualne tehničke specifikacije, jer se kod ovako kompleksnog digitalnog sustava mogu pojavljivati nove upute, tehnička pojašnjenja i izmjene funkcionalnosti.
Porezna uprava tijekom 2026. nastavlja razvijati i nadograđivati digitalne sustave, uključujući ePoreznu, FiskAplikaciju i povezane funkcionalnosti.
Zaključak: Fiskalizacija 2.0 mijenja način poslovanja
Novosti u fiskalizaciji 2026. predstavljaju mnogo više od tehničkog ažuriranja fiskalnih blagajni.
Riječ je o sveobuhvatnoj digitalnoj promjeni koja obuhvaća izdavanje računa, zaprimanje eRačuna, fiskalizaciju, eIzvještavanje, KPD klasifikaciju, informacijske posrednike, digitalnu arhivu i komunikaciju s Poreznom upravom.
Najvažnije je razumjeti da cilj nije samo zadovoljiti zakonsku obvezu.
Pravilno implementirana Fiskalizacija 2.0 može poduzetnicima omogućiti:
- manje administracije
- manje ručnog unosa
- manje pogrešaka
- bržu obradu računa
- bolju kontrolu poslovanja
- jednostavniju komunikaciju s računovodstvom
- kvalitetniju evidenciju
- veću razinu automatizacije
S druge strane, nepripremljenost može rezultirati tehničkim problemima, kašnjenjima u obradi računa i potencijalnim prekršajnim rizicima.
Zato je najbolji pristup pravodobno provjeriti obveze, prilagoditi poslovni softver, urediti podatke, pripremiti KPD oznake, definirati odgovornosti zaposlenika i testirati cijeli proces prije redovnog poslovanja.
Fiskalizacija 2.0 stoga nije samo nova obveza – ona je i prilika da se poslovanje učini bržim, preciznijim i digitalno učinkovitijim.
Tražite potpuno opremljen uredski prostor, konferencijsku salu za najam ili virtualni ured?