Mnogi radnici i poslodavci nisu sigurni kada zaposlenik ostvaruje pravo na puni godišnji odmor, a kada samo na njegov razmjerni dio. Upravo zbog toga često dolazi do nedoumica prilikom zapošljavanja tijekom godine, promjene poslodavca ili prestanka radnog odnosa. U ovom vodiču detaljno objašnjavamo što je razmjerni dio godišnjeg odmora, tko ima pravo na njega, kako se izračunava te donosimo praktične primjere koji će vam olakšati razumijevanje zakonskih odredbi.
Što je razmjerni dio godišnjeg odmora?
Razmjerni dio godišnjeg odmora predstavlja dio ukupnog godišnjeg odmora koji zaposlenik ostvaruje kada ne ispunjava uvjete za stjecanje punog godišnjeg odmora ili kada mu radni odnos prestaje tijekom kalendarske godine.
Prema hrvatskom Zakonu o radu, radnik koji nije stekao pravo na puni godišnji odmor ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju od jedne dvanaestine (1/12) godišnjeg odmora za svaki mjesec rada.
Kada zaposlenik ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora?
Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora najčešće ostvaruju:
1. Osobe koje se prvi put zaposle tijekom godine
Ako se zaposlenik prvi put zaposli i nije navršio šest mjeseci neprekidnog rada kod poslodavca, nema pravo na puni godišnji odmor, već na njegov razmjerni dio.
2. Osobe koje su promijenile poslodavca
Ako između dva radna odnosa postoji prekid duži od osam dana, novi poslodavac obračunava razmjerni dio godišnjeg odmora prema trajanju radnog odnosa kod njega.
3. Radnici kojima prestaje radni odnos tijekom godine
Bez obzira na razlog prestanka ugovora o radu, zaposlenik za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.
Kako se izračunava razmjerni dio godišnjeg odmora?
Formula za izračun vrlo je jednostavna:
Razmjerni godišnji odmor = Ukupan godišnji odmor ÷ 12 × broj mjeseci rada
Drugim riječima, za svaki mjesec rada zaposlenik stječe pravo na jednu dvanaestinu ukupnog godišnjeg odmora.
Primjer 1: Zaposlenik radi šest mjeseci
Pretpostavimo da zaposlenik prema ugovoru ima pravo na 24 dana godišnjeg odmora.
Izračun:
24 ÷ 12 × 6 = 12 dana
U ovom slučaju zaposlenik ostvaruje pravo na 12 dana godišnjeg odmora.
Primjer 2: Zaposlenik radi osam mjeseci
Ako zaposlenik ima pravo na 20 dana godišnjeg odmora i radio je osam mjeseci:
20 ÷ 12 × 8 = 13,33 dana
Prema pravilima zaokruživanja, ostvaruje pravo na 13 ili 14 dana, ovisno o načinu zaokruživanja prema važećim propisima i internim pravilima poslodavca. Najmanje polovica dana zaokružuje se na cijeli dan.
Kako se računaju mjeseci rada?
Kod izračuna razmjernog dijela godišnjeg odmora vrijedi posebno pravilo:
- najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec
- manje od polovice mjeseca ne uračunava se u obračun.
Primjerice, ako je zaposlenik radio 7 mjeseci i 16 dana, to se može računati kao 8 mjeseci rada.
Koliki je minimalni godišnji odmor u Hrvatskoj?
Zakonom o radu propisano je da radnik ima pravo na najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora. U praksi to najčešće znači:
- 20 radnih dana za zaposlenike koji rade pet dana tjedno
- 24 radna dana za zaposlenike koji rade šest dana tjedno.
Poslodavac kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može odrediti i veći broj dana godišnjeg odmora.
Što ako zaposlenik ne iskoristi godišnji odmor prije odlaska iz tvrtke?
Ako zaposleniku prestane radni odnos, a nije iskoristio pripadajući godišnji odmor, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu za neiskorišteni dio godišnjeg odmora. Naknada se obračunava prema broju neiskorištenih dana odmora.
Najčešće pogreške kod obračuna razmjernog godišnjeg odmora
Prilikom obračuna godišnjeg odmora često se pojavljuju sljedeće pogreške:
- pogrešno računanje mjeseci rada
- zanemarivanje pravila zaokruživanja
- primjena zakonskog minimuma umjesto ugovorenog broja dana
- neisplata naknade za neiskorišteni godišnji odmor nakon prestanka radnog odnosa
- pogrešno tumačenje prava kod promjene poslodavca.
Zbog toga je važno svaki slučaj promatrati individualno i uzeti u obzir ugovor o radu, pravilnik o radu i trajanje zaposlenja.
Zaključak
Razmjerni dio godišnjeg odmora omogućuje zaposlenicima ostvarivanje prava na odmor čak i kada nisu odradili cijelu kalendarsku godinu kod jednog poslodavca. Osnovno pravilo glasi da zaposlenik za svaki mjesec rada stječe pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora.
Za točan izračun potrebno je znati ukupan broj dana godišnjeg odmora koji zaposleniku pripada prema ugovoru ili pravilniku te broj mjeseci provedenih u radnom odnosu. Pravilnim obračunom osigurava se poštivanje zakonskih obveza i izbjegavaju eventualni sporovi između poslodavca i zaposlenika.
Tražite potpuno opremljen uredski prostor, konferencijsku salu za najam ili virtualni ured?